Izložba Francis Bacon: Muzej Guggenheim Bilbao
Muzej Guggenheim u Bilbau djelovati će kao domaćin za djela majstora moderne umjetnosti 20. stoljeća Francisa Bacona. Kustos Martin Harrison, "Francis Bacon: Od Picassa do Velázqueza", ponovno će pregledati Baconov životni opus kroz 80 djela koja su trajala šest desetljeća, uključujući rijetko izložene slike.
Izložba će istražiti ne samo Baconov umjetnički učinak, već sferu utjecaja koja je ojačala njegov estetski svemir. Bacon je bio poznat kao posvećeni frankofil; jako je cijenio francuske slikare kao što su Degas, Manet, Gauguin, Seurat i Matisse. Njegova fascinacija klasičnim španjolskim slikarima poput Zurbarána, El Greca i Goya. Ti su umjetnički presedanti u konačnici orijentirali tropove golotinja, pejzaža i portreta.
Najraniji utjecaj britanskog umjetnika nastao je iz analitičkog i sintetičkog kubizma i iz Picassovog biomorfnog kubizma. Nepovjerljiva važnost Picassova djela u 1920-ima i 1930-ima kasnije se preusmjerila prema Velázquezu, čiji je portret pape Innocent X (1650) postao Baconova opsesija cijele karijere, koja je rodila više od 50 djela. Njegova predanost slikanju pomiješala se s drugim referencama, od filma Sergeja Eisensteina "Bojni brod Potemkin" do aluzija na slike Chaïma Soutinea.
Baconove skladbe fiksirane su na ljudski lik tumačeći to iskrivljenim, egzistencijalnim pogledom pojedinca. Njegove norme koje izazivaju normu obično su imale izolirane figure u tjeskobnim, iskrivljenim pozama. Željeo je povećati izražajnost svojih slika pomoću izobličenih crta i iskrivljenih silueta.
"Naravno, u stvari se stavljaju uši i oči. Ali tada bi ih željeli smjestiti u što je moguće više neracionalno. A jedini razlog za ovu iracionalnost je taj što, ako se dogodi, donosi silu slike mnogo jače nego kad bi netko samo sjeo i ilustrirao pojavu “, rekao je Francis Bacon o svom psihološki otkrivajućem pristupu. "Uvijek se nadam da ću uspjeti napraviti veliki broj figura bez naracije."
Bacon je drugi umjetnik koji živi (nakon Picassa) dobio je retrospektivu na Grand Palaisu u Parizu 1971. godine, a bio je i prvi zapadni umjetnik predstavljen na izložbi u bivšem Sovjetskom Savezu 1988. Izložba će se moći pogledati 30. rujna 2016. do 8. siječnja 2017.